Tuesday, August 30, 2011

Lauga a Vavae Toma i le afio a'e o Iesu i le lagi

Thanks to my brother Talalelei Toma for keeping the audiotape of this lauga that I have transcribed here. From a Vaivasetai EFKS 2AP Lotu ? 1978.

O LE LAUGA saunia e Vavae Toma mo le Lotu i le 2AP a le EFKS Vaivasetai ? 1978.
O le Matua. Galuega 1 f 10 ma le 11
“Ua latou tulimata’i a’e i le lagi a’o afio a’e o Ia. Fa’auta fo’i o tagata e to’alua ua tutu mai ia te i latou i ‘ofu sisina ua fai mai. Outou tagata Kalilaia e, se a le mea tou te tutu ai ma va’ava’ai i le lagi? O Iesu lena ua ‘aveina a’e ia te outou. Ona sisi’i ai lea o ona ‘a’ao ma fa’amanuia ia te i latou. Ona te’a ese lea o Ia mai ia te i latou. Ua si’i tia i le lagi”.
O le autu o le lauga, O LE AFIO A’E O IESU KERISO I LE LAGI.
E tusa ma le tatou faitauga Aso Sa o la tatou tausaga fa’akerisiano, o le Aso Sa o le Afio A’e o Iesu lenei.
Va’aiga Muamua: O LE AFIO A’E O IESU I LE LAGI O LE TAUALUGA.
O le taualuga tatau lelei lea, na taualuga ai e Iesu lana galuega fa’aola mo i tatou i lenei lalolagi. I faiga mea tetele a le atunu’u, e tatau lava ona iai se taualuga; o se taupou, po o se manaia e taualuga ai.
E mata mea malie pe a onomea le taualuga. E o’otia le ‘au maimoa i le sioa ma le pulaloa ma le mana’ona’o. Ua le toe ‘emo se mata. Ua tulimata’i uma le va’ai ma lagona o le tino, ma le mafaufau i gaioiga uma a le taupou onomea. Masani a uma loa le taualuga ua malie, usu loa le pese, o le pese fa’atala’ata e fa’ate’i ai le sioa o le ‘au maimoa:-
Tatou e, tatou e ua pula loa…E!
Ona amene atu fo’i lea o le ‘au maimoa:-
E moni lava, E moni lava…E!
O le tali atu lea a le loto fa’afetai ma le loto malie ina ua malie mata e va’ai. Ua malie le taualuga. Ua malo sausaunoa. O le afio a’e o Iesu i le lagi o le taualuga tatau lelei atoatoa lea, ua malie, ua malie lava.
O le taualuga o le faigamea tele tutasi a le Atua o le fa’atinoga lea o Lona alofa fa’avavau e fa’aolaina letagata agasala. Ua mata’ina i lenei taualuga le moni ma le fa’amaoni o le Upu moni. Ua mae’a lelei atoatoa le galuega fa’aola na Ia afio mai e fai i lenei lalolagi e ola ai tatou.
Ua matamea malie le taualuga, ua fa’amaonia ai atili e moni ma fa’amaoni o Iesu lava na o ia ua taunu’u i ai le fa’amoemoe autu o le Tulafono, o Iesu lava na o ia ua taunu’u i ai fatuga fa’avalo’aga a Salamo, atoa ma valo’aga a perofeta. A e maise lava fo’i o ana a’oa’oga e uiga i mea lilo fa’a le lagi. Ana leai le Afio a’e, po o ua ta’upepeloina ia tusitusiga pa’ia uma.
A na fai e na ona liutino mai Iesu, ma fa’a satauroina, ma maliu, ma toetu, e iai ‘ea se aoga ia te i tatou o lea talalelei? Semanu tatou te maua se talalelei e taualuga i le Toetu..tu..tu..toe oti! O lona uiga e leai se isi e ola i lea talalelei.
A e fa’auta ia i Lona Afio a’e ua fai ma fa’amaoni moni, e moni le Upu moni – o le mea moni le Talalelei o le fa’aolataga o le tagata agasala. Ua malie , ua malie lava, aua o lo tatou olataga lea.
Fai mai Luka – “Ua tulimata’i a’e le ‘au so’o a o afio a’e Iesu i le lagi. Ao isi tagata e to’alua ua tutu mai e ofu sisina, ua fai ane ia i latou – Outou tagata Kalilaia e, se a le mea tou te tutu ai ma va’ava’ai i le lagi..o Iesu lena ua aveina a’e na ia te outou”. Pei ua fai ane, se a le mea tou te saga pulaloa ai? Tatou e, Tatou e ua pulaloa…E! Ua tatau fo’i ona tatou sioa, ma pulaloa, ma fa’a malie, ma fa’a malo ma ifo ma fa’afetai ma Amene atu…E moni lava, E moni lava…Ua malo sausaunoa! Ia ia te ‘oe Iesu le vi’iga e fa’avavau .

Va’aiga lona Lua: O LE AFIO A’E O IESU I LE LAGI O LE FA’ATOSINA.
Ua tosina atu ai tatou, ia fa’alelagi o tatou fa’alogoga. E le se va’aiga fa’anoanoa i le ‘au so’o Iesu i lona afio ese atu e ui ina ua latou le toe va’aia lona tino. Ae ua fai mai Luka, na latou toe fo’i mai i Ierusalema ma le ‘oli’oli tele. Sa i le malumalu i latou e le aunoa. Ua latou vivi’i atu i le Atua. Aisea? A ua ua ta’alili lili pea i totonu o o latou fa’alogona le malie o lona leo a o faia ana a’oa’oga. Ua tata tetele atili o latou agaga i le leo o ana fa’atonuga. Fai mai o Ia: Ua molimau outou i nei mea. Fa’auta fo’i ou te auina mai ia te outou le na folafolaina mai e lo’u Tama. A ia outou nonofo i le ‘a’ai se’ia fa’a’ofuina o outou e le mana mai luga. O le amataga lea o le ola fou i totonu ia te outou.
Ua tupu mai ia te i latou le fia sa’ili i mea o i luga, o iai Keriso o lo’o ti’eti’e i le itu taumatau o le Atua le Tama. Ua ta’ata’a aluga o latou fa’alogoga. Ua uma le ta’a a lalo. Ua uma le fefinaua’i po o ai o latou e sili. Ua uma le fetoa’i so’o. Ua amata ona loloto la latou fa’atofala’ina ma le latou fautuaga. Ua tosina atu o latou agaga i le leo o le fa’atonuga o le latou manuia. A e maua e outou le mana pe a afio ifo le Agaga Pa’ia. O le a fa’aofuina i latou i ‘ofu o le Mana mai luga.
O le Agaga Pa’ia o le ‘ofu o le manumalo; o le ‘ofu o le manuia. O le upu a Luka, Sa i le afeafe aupitoaluga i latou. Ua finafinau i le tatalo ma le ‘ai’oi. O le a le uiga o lea upu “finafinau i le tatalo ma le ‘ai’oi?” Ua fa’alelagi a latou fuafuaga. Ua le toe tosoina i lalo. Ua ta’ata’a ane i luga a latou fuafuaga. Ua fa’ale lagi o latou ola; ua le toe fa’ale lalolagi.
E le ni o le lalolagi outou. O le fa’ala’ei’au lea a Iesu. O’o loa lava i le aso Penetekoso a o iai uma i latou iineii i le afeafe aupito aluga ma le loto gatasi. Ua fa’afuase’i mai loa le ta’alili mai le lagi pei o le matagi ua agi tele mai. Ua tumuai le fale sa latou nonofo. Ua fa’atutumuina ai i latou uma ta’ito’atasi.
O le fa’amatalaga lea o le leo tele o le Agaga Pa’ia i totonu i ai latou. Po o le fa’aofuina i latou e le mana mai luga sa latou fa’atalitali iai. Ua maua e i latou le mana.Ua maua le upu, maua loto lelei, maua agaga matagofie. O le Aso Fanau lea o le ekalesia kerisiano. Ua fanauina i latou i le ola fou e le mana o le Agaga Paia. Pei ua fai ane le Agaga Pa’ia ia i latou i le saga nonofo i le afeafe aupito i luga. “ Ua lava na fono, a e o e fai ni fe’au aoga! Ua lava na fa’atalitali, a e o e tala’i! Ua lava na tatalo a e o e galulue! Ua lava na solo lelei a e o e oti mo le Ali’i! “
Ona ‘ave’eseina lea o i latou nai totonu o le fale ma fa’asalalau solo i auala o le ‘a’ai o Ierusalema e tala’i. Ua fa’atamaoaigaina i latou i mea fa’alelagi. Ua loloto le tofa. Ua fa’alelagi le fa’autaga.
Tasi lea fe’au taua o le afio a’e o Iesu mo i tatou i nei ona po. Soia le tosoina i lalo le tofa ma le uta. Ta’ita’i e o Samoa. Ta’ita’i e o ekalesia. Ia ta’ata’a a luga. Ia fa’ale lagi. Ia loloto le fa’atofalaina ma le fa’autaga i le faiga o tonu mo le manuia o Samoa ma le manuia o ekalesia. Soia le fa’atauina o outou i tupe ma mea’ai ma fagupia ma ‘upu tau fa’asese a le laulaufaiva molemole talapepelo!

Va’aiga e Tolu: O LE AFIO A’E O IESU O LE FA’AMAFANAFANAGA.
E fa’afiafia loto aua ua tatou mautinoa lelei ai ua iai sa tatou uo ua muamua atu i luga e fa’afeiloa’i mai i tatou i le lagi i le maota e fa’avavau.
Fai mai Iesu i ona so’o a o le i afio i le lagi: E tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama. O lona uiga o le lagi o se mea tele lava. E foliga mai e faitau miliona ma miliona ni lalolagi ona tau soso atu lea ile lagi. Tele mea e nonofo ai i le maota o lo’u Tama. Ua tatau lelei ai lava ona iai se e fonofono mai ma talialaina mai le taunu’u atu i le lagi fou o le uso finafinau ua fai malaga mamao atu.
O lea o se mea manaia tele lea o le va’ava’ai atu i lea ata o le afio a’e i le lagi. Ua fa’amafanafana mai ai ia te a’u e iai lo’u uso o Iesu na te fa’afeiloa’i mai a’u iina.
I le masina o Ianuari fai mai ai Lale Ieremia ia te a’u, “Vavae, ua tatau nei ona e malaga i Peretania ua fia vave maua se tonu o lenei Tusi pese ua matua leva na fa’atali!” Ona ou fai atu lea ia Lale “Ua lelei a o le mea muamua e te fai ia logo le Ofisa e alu ane se isi e fa’atali a’u aua o Lonetona se ‘a’ai tele. A ou alu atu nei a e leai se isi e fa’atali mai ou te uma ai lava iina i lo’u fefe ma lo’u pala’ai”.
Ona ou alu lea. O le mea aupito sili lea ona ou alu ai ma le o lo’u fefe ma lo’u pala’ai ina ne i leai se isi e fa’atali maia a’u. Taunu’u i Lonetona tolu va’alele ua taunu’u fa’atasi i le taimi e tasi.. Ua fenumia’i ia te a’u po o fea tonu o iai la’u atopa’u. Tete lava lo’u moa i lo’u pala’ai. E ui lava ina malulu a e na vevela atu lo’u tino i lo’u fefe ma lo’u …
Mulimuli ane, o le itu aso lava lea o lo’u fa’aletonu. O le itu aso o le fesea’i, le itu aso o lo’u popole, ua ou te’i ua fa’atalofa mai se isi ia te a’u. “Talofa! O ‘oe lena o Vavae Toma?” Ioe, o a’u lenei. Ma fa’atalofa. Na uaea mai Lale ou te sau e fa’atali ‘oe.O le tamaloa e umi ia te a’u a e ua ou tago lolo’u mai ma ou sogi atu iai i le alafau ma le isi alafau. Ua fusi mai ia te a’u. O le fa’ailoga o la’u fa’afetai tele lava.
Ua uma le tete o lo’u moa. Ua sa’o la’u manava. Ua lagona le malie o le malaga ua taunu’u ma le manuia. Ua talialaina a’u e se uo ia Keriso. Ua fa’amafanafanaina lo’u loto. Ua tatao atu lea fa’afetai i lea fa’afetai.
A e ou te manatu, e sili atu ona suamalie le ‘oli’oli ma sili atu ona loloto le fiafia ma sili atu le susua ole fa’atalofa i le fa’afeiloa’i o tatou e le tatou uo o Iesu i le malae va’alele e fa’avavau, aua o le feiloa’iga lea i le aiga moni tumau. O lea e ‘oli’oli ai le kerisiano e oti..Pe oti fa’apena pe oti fa’apenei.Pe oti iina, pe oti iinei, pe oti i Malua po o Mulifanua. E olioli lava e oti aua ua mautinoa e iai la tatou Uo e fa’afeiloa’ia i tatou.
E matua sa’o atoatoa ia te a’u upu o le Pese a tamaiti “Iesu la’u uo”
Iesu la’u uo. E alofa mai o ia i ao ma po. E tumau Iesu lo’u au. La’u manamea Le Fa’aola fa’avavau.
Oka se fa’amafanafanama a malie. Se fa’amafanafanaga fa’aola totoga. Se fa’amafanafanaga fa’atupu ‘oli’oli.
Fa’afetai ia Iesu. Ua afio ia i luga. O Ia o la tatou uo. E fa’afeiloa’i mai i tatou i le nu’u e leai se po - AMENE.

Friday, August 26, 2011

Brisbane Tradegy August 2011






Monday, August 22, 2011

UaTagi Maua Faleauto i le atunu'u ona o le tulaga i fanua fa'aleAganu'u

Tusia e Maua Faleauto

O le Taua a Tagatanu’u i Samoa
O upu nei na tusia e Bob Rankin na i’u lona soifua lata mai nei. O ia o se tama na maoa’e lona alofa i le atunu’u o Samoa. Sa ia fa’asoa mai fa’apenei –
“O se tusitusiga fa’atupu lagona lelei tele lau tusitusiga Faleauto ma ou te manatu ua sa’o ma talafeagai ma tulaga tonu ua aliali mai nei. O se mea lelei mo Samoa ona ua iai o se tasi e pei o ‘oe ua fa’atomaiina i le tomai fa’atatau i tulafono tau fanua ma ’ele’ele ma o lo o mafai ona fa’asoa atu lenei malamalama i tagata. A e paga lea, ua solomua lava le le malamalama ia i latou ua fa’atauina e natia sea iloa mai tagata o le atunu’u. Ua alia’e mai ai ua fa’aaogaina lava e i latou ma maua ai o ni lelei ona o faiga ma togafiti a tagata tonu o lo o pule atu i le faiga o nei togafiti ma ‘auala le migao. Ua le po pea se lilo i tulaga fa’apenei, e fai lava tulafono e i latou ua iai le pule ma o i latou fo’i e sili lava ona mau mea pe leai fo’i o se mea i le fa’ai’uga o nei mea uma. ‘Aua le fa’avaivai a e ia fa’amalosi e fa’aauau le taua lelei mo Samoa – Bob”.
O le uiga o le upu Taua a Tagatanu’u (civil war) i le Concise Oxford 8th edition - o se taua lea i le va o tagata nu’u i totonu o se atunu’u.
O lo o tupu lenei taua i Samoa ona o se vaega o ali’i ma tama’ita’i ua latou ‘ave ‘eseina o le aia tatau i fanua ma ‘ele’ele tau le Aganu’u mai tagatanu’u uma o Samoa ma ua o latou fa’aaogaina nei o ia aia tatau ma measina fa’ale-Aganu’u mo lo latou lava lelei na o i latou lava.
Ua tolu nei tausaga o o’u taumafai e fa’ailoa atu le sese ma le matuia o faiga a nei tagata nu’u solitulafono.
Ua ou tusia ni tusi, fa’asalalau ni talatusia, amataina ni avanoa fa’apitoa i luga o le initaneti, ma tusia ai fa’amatalaga o ‘auala ua fa’aaogaina e faoa ai fanua ma ‘ele’ele tau le Aganu’u a tagata Samoa. I le ma lea, o nei tagata tutotonu fa’aletonuga (middlemania) po o le igoa ua ou fa’aigoaina ai sui fai upu fai ua ‘ioe’ gofie i mana’oga o kamupani mai fafo po o ni fuafuaga su’e tupe mai fafo e mana’omia ai mea totino ma measina fa’ale Aganu’u, ua latou maua atili oni tupe se tele mai ioega ua latou faia ma i latou mai fafo.
Ua ‘u’umauina nei Samoa i le ‘u’u fa’a pulega pulepule tutu.
Ua ou iloaina o i latou o le pasefika ua iai ni a’oa’oga maualuga, ua pala’a’ai e fai ni faitioga i nei faiga solitulafono ua a’afia ai tagata Samoa.
Ua ou iloaina fo’i o sui fai upufai o Niusila ma Ausetalia ua matele i auala e maua ai ni tupe maua mai Samoa a e ua itiiti ona fa’aalia o se malamalama i le mafatiaga o tagata o si o’u atunu’u.
Peisea i ua alia’e mai e leai se afaina pe a lafo ni faitio i isi ta’ita’i pulepule tutu a e talu ai e maua polofiti mai le mafatiaga o tagata Samoa ua leai lava ma se atunu’u e mafai ona taofia auala le alofa a Tuila’epa i ona tagata ma o le a fa’apea ai lava le le ai o se fa’afesiligia o ia uiga le alofa.
Ua fai mai nisi e ma’imau fua lo’u taimi e fa’a fetaui ai le ‘au faomea ua mafai e latou ona fa’aaoga o piliona o tala po o mea totino a le atunu’u e ‘ave’eseina ai a’u pe fa’afilemu ai ta’ita’i o nu’u ma itumalo; a e ua le mafai ona latou lagona le mafatiaga o le a tau’aveina e tagata Samoa ina ua fa’aliliu ‘ese o latou fanua ma ‘ele’ele tau le Aganu’u.
Ua pele tele i lo’u loto o outou uma tagata Samoa. Ua nuti momoia lo’u fatu i le mafaufau alofa atu i alo ma fanau ma o latou lumana’i mafatia, po o i latou e mafatia ona o le mativa, a e maise fo’i o e puapuagatia, ma i latou ua loa lo latou soifua.
Ua fai mai fo’i nisi tagata ina ia ou ou filemu ona maua lea o so’u avanoa e nofo ai i le laulau ma talia so’u taui pe a te’a atu o aso faigata.
Ua ou iloa lava le pepelo o lea folafolaga.
Na ou talosagaina Malietoa Malietau ina ia fa’amuamua lava ona manatu i se tulaga fa’ale manuia ua tula’i mai mo tatou tagata nai lo nisi mea a e na fa’apea mai sana tala e fa’amuamua lava ia. Fa’amolemole silasila i le initaneti a le ‘Samoa mo Samoa’ ona e iloa ai lea o ni tala le sa’o ua fai ma le iloa e Malietoa Malietau.
Na ou tauanau fo’i o Malietoa Malietau ma Aumua Ming Leung Wai e fai se matou felafolafoa’iga fa’atatau i le tulafono soli tulafono mo le resitalaina o fanua ma suafa fa’atu mai i le 2008i ina ia fa’afofoga mai iai ma logo uma iai o le mamalu o Samoa.
E leai se isi o la’ua e fia fa’amuamua tagata o Samoa ma e aunoa i laua ma le agava’a fa’a tulafale e saunoa ai ma tete’e i mea leaga matuia ua faia e Tuila’epa ma lana pati o le Itu e Puipui i Aia Tatau a Tagata.
O le ituaiga ta’ita’i ‘ea nei e mana’omia e Samoa; po o i latou ‘ea o e tautua lava ia i latou ma o lo o fa’atalitali i luga o ‘apa’au e ‘aveina a’e i latou ina ia fa’asauaina o tatou tagata?
Ua tatau lava ona o fa’apotopoto o lo tatou malosi e puipui ai i o tatou fanua ma ‘ele’ele fa’aleAganu’u ma a tatou mea totino ina ia ‘aua ne i tusia i tatou i le tala fa’asolopito o tagata ma auga tupulaga ua le iloa o latou fanua ma ‘ele’ele.
Ou te tagi atu i sau fesoasoani Samoa.
Maua Faleauto.
fsmtaua@gmail.com

posted by Maua Faleauto on Autalavoumotaeao facebook page. Also published by Samoa Observer (English version) in letter to editor last week.

Happy birthday to my twin sons

Dear Lord thank you for my sons Julien and Justin and 32 years of life each today. Thank you for the wonderful times, challenging times and the learning times that each brought. Thank you for your many blessings and the special gifts to them. May You be the One that they rely on to steer their lives in our world full of distractions. Bless Julien, Fina and the kids. Bless Justin and help him to find You in the richness of your written Word..AMEN.

Tuesday, August 09, 2011

A special day for me

Sixty two years ago today, I was born in the island of Savai'i of the Samoa Islands. My parents were serving as faife'au of the Ekalesia LMS (as it was called at that time) in the village of Fatausi. This was their very first posting after my father graduated from Malua Theological College. At the time of my birth, Samoa was administered by New Zealand and a new High Commissioner Sir Guy Richardson Powles had replaced Voelcker. The Mau Movement( the active resistance by Samoans against the way they were ruled or administered by colonial powers) had brought demands on the various colonial powers for Samoa to become an Independent island nation.
So I was born in to a new era of new policy that were to prepare Samoa for Independence. Thirteen years later I marched in my Girl Guide uniform at Mulinu'u and witness the flag of New Zealand go out, and the Samoan flag remain on its own. I was a proud 12 year old! It was then I started to learn about politics!
I write this in memory of my parents who have passed on. Thanks for your amazing love and care for me.