Tuesday, May 25, 2010

The man with the 'Ie- Faitaga

On Sunday, January 16, 2005 this comment was posted about Vavae Toma and his picture posted in my blog when in Hawai'i in the 70's. I have not come across it until now so it is an enjoyable memory of "dear old Murphy" as the youngsters used to call him. Here's 'The man with the 'ie faitaga' by E Enesi. I'm not sure which one of the brothers(cousins in the USA) wrote it Earl, Ernie or Eugene. But if you read this thank you so much. God bless.


eenesi310 said...

WOW !!!...I don't really know how I stumbled on to your blog but I can't believe I did!!! I'm in the middle of keying in my Inventory, I minimize to go to our main frame, I clicked on our icon and your blog pops up!!!...I'm "dumb-founded" and just beside myself....But I'm here and I do want to share a story about your Dear Father....I was about 15 yrs of age and your Father was flying through L.A.X. on his way to London, With no call or warning I'm sitting with my parents having dinner and a yellow cab pulls on to our drive way, the door opens and out steps your Father. Ie faitaga and all....I was like, "Mom, who is that??" and that was my first of 4 meetings with your Father. The very next morning my Mother is up very early cooking breakfast for your Father and the family, when breakfast was ready my Mother tells me to go tell Uncle Vavae and Dad to come and eat breakfast....so I knock on the door and theirs NO answer, I open the door and He's not in the room, I run to tell my Mother and she yells to my Dad...and the search was on!!!....my Dad got in the car and went around the neighborhood looking for him....I got on my bike and went the other way...and come to find Uncle walking down the street...he had went for his morning walk after his morning devotion. And as I peddled around the corner, to my suprise, here was Uncle in his Ie Faitaga walking with a great big smile saying, "Good morning young man." I couldn't believe Uncle walking with his Ie Faitaga down Main Street, Carson Calif. I never forgot the sight of him coming around the corner with his great big smile with not a worry on his face !!!!! What a great morning and breakfast that was!!!

Sunday, May 23, 2010

Comment on Samoa's recent by-elections

Samoa's by elections held 14 May 2010 ensured two Tautua Party MP's in Parliament and a new MP for the majority HRPP.
What the by-election demonstrated is the abuse of voters right by village matais who dictated to individuals who to vote for, at the same time using the threat of banishment (from the village) if individuals and their families do not comply (See story Samoa Observer 17 May 2010 reproduced)
This disrespect for an individual's right to vote drives candidates to take drive groups of individuals in to town to be registered. Candidates also provide transport for people to make sure they vote as directed by them (See also Samoa Observer story 18 May 2010)
If nothing is done to stop this abuse of the individual right to vote then Samoa's elections is still dictated by Matais.
I don't see any point in wasting public money on elections if the real source of abuse is not addressed.

Stories in Samoa observer:-


I’m running: Maposua
Written by Alan Ah Mu
Tuesday, 18 May 2010 18:05

[Maposua Solomona Toa’iloa]

Maposua Solomona Toa’iloa
A prominent lawyer, Maposua Solomona Toa’iloa yesterday scorched talk he has dropped out as a candidate for the general elections, next year.

He remains a candidate and his village of Lauli’i remains in support of him as announced, Maposua said.
Opposition to the road switch gave birth to The Peoples’ Party, which Maposua is president of.

Yesterday, he attacked the involvement of candidates in registering voters.
This was again seen in the lead up to the two by-elections held last week.

Candidates transported constituents to the Office of the Electoral Commission to be registered.

“It should be forbidden,” said Maposu
a. “Bribery starts there.”
First candidates transport voters for registration and then give them money for their fares home, he said.

The practice has been going on for a long time.
In the days when there were voter Identification Cards, it got to the stage where candidates took cards from voters and returned them only on ballot day.

The aim by candidates was to ensure constituents voted for them, said Maposua.
If the law is not strong enough to stop such interference by candidates in the rights of voters, they’ll introduce one when they gain power, he said.

Maposua said he has not taken any constituent to the Electoral office to register as a voter.
“Not a single person.”

“It’s not mine, it’s not my family’s,” he said of another person’s vote.
If lack of registration results in only 50 voters casting a ballot in an election, so be it, he said.

Lauli’i is in the Vaimauga East constituency.
In which case Maposua aims to remove Tuisugaletaua Sofara Aveau, Minister of Works, Transport and Infrastructure as MP of the constituency.



Story in Samoa observer 17 May 2010






Fa’amagalo nisi e le afio’aga



Monday, 17 May 2010 11:45
A. Tagoa’i

O le aso To’ona’i na te’a nei na fa’amagalo ai se aiga na palota ese i latou mai le sui tauva na tatau na palota iai i latou.
I se fonotaga i le va o le sui tauva na malo o le Itumalo o Faleata i Sisifo, Ale Vena Ale, ma lana Komiti fa’apea ai ma le afio’aga atoa o Toamua ma Saina, na fa’aalia ai le totama’i ai o se tasi o matai o le afio’aga ina ua palota ese se tasi o matai ma lona auaiga i se isi sui tauva.
Na fa’aalia e Ulu Pisimata, i le fonotaga fa’apea o nei ituaiga o tagata ua tatau iai le fa’ate’aese ma le afio’aga.
“O lau palota o la oe lava mea lilo lea, ma e leai se tasi na te iloaina,” o lana fa’aaliga lea.
Nisi o le taulele’a o le aiga na fa’amagaloina e matai o le afioaga o Toamua ina ua palota ese mai le sui tauva na tasi iai le afioaga. Ata: Marieta. H. Ilalio.
Peita’i na fa’aalia e Ulu o le mea lea na fai e lenei matai o Mua’au i le aso o le palota, o lona mana’o lea e fa’aali mai i le nu’u na palota ese o ia i le isi suitauva.
“Ma o lenei tulaga e fa’aali mai ai le le fa’aaloalo o lenei ali’i,” o Ulu lea.

O l
enei matai o Mua’au Te’o,sa tatau ona va’ai muamua o ia i lona auaiga, a’o le’i faia lana fa’ai’uga,” o le fa’aaliga lea a Ulu.
“Afai e iai se mea e le’o fiafia ai o ia i se isi o i tatou i’inei, sa tatau ona o’o mai o ia ma tatou feiloa’i.”

Na fa’aalia e Ulu o lona totama’i ai, ona o Ale o lo’o lagolagoina e le afio’aga atoa,ae le na’o se tagata e to’atasi pe na’o se vaega, ma o tagata uma o le afio’aga e tatau ona fa’aaloalo i lenei fa’ai’uga ma palota mo ia e fa’aali ai le maopopoga ato’atoa o pulega a le afio’aga.

Peita’i na fa’amagalo e Ale o ia o le sui faipule fou o Faleata i Sisifo lenei auaiga, ma ia fa’aalia fa’apea o le mea na fa’aalia e Ulu Pisimata e moni lea.
“E mo se famanuiaga o le tatou afio’aga,”o lana fa’aaliga lea.

Na fa’afetaia e Ulu Vaomalo Ulu Kini, o ia o le Ta’ita’ifono o le Komiti a Ale, ali’i ma faipule o Toamua fa’apea ma Saina mo le latou fa’amagaloga i nei taulele’a e to’alima o lona aiga lea na auai mai ma fa’ato’ese i le afio’aga.
Na fa’aalia e Ale ua fa’amagalo ia i latou, aua o Faleata i Sisifo lea ua amata atu ai fa’ai’uga ma pulega lelei.

Na iai le tasi i afio’aga o Toamua ma Saina e leai se tagata mai nei afio’aga e palota ese mai le latou sui ua tasi moemoe iai o Ale lea.
Na ia fa’afetaia lana Komiti fa’apea ai ma le afio’aga atoa mo le latou lagolago ma le latou talitonuina o ia ua aveina atu iai le latou fa’amoemoe, a’o faia ai lenei fonotaga a nei afio’aga i le aso ananafi.

Sunday, May 09, 2010

Ua 'ata leotele Satani i Ekalesia Samoa

Tusitusiga ua fa'asalalau Samoa Observer online 7/05/10

Ua ‘ata leotele Satani i Ekalesia Samoa

Tusia: Meripa Olive Weir


O le ulutala o lenei tusitusiga ua mafua ona ua maitau atu o lo o fa’atali pea le Fono Aoao a Ekalesia (e le o aofia ai le to’atele o isi ekalesia) i se finagalo o le Afioga i le Palemia ma lana Kapeneta.

O se fa’ai’uga lea ina ua mae’a se feiloa’iga a sui o le Fono Aoao a Ekalesia ma le Afioga i le Palemia, sa tu’uina atu ai mafua’aga e le talia ai e le Fono Aoao o Ekalesia le pili fa’ale-tulafono a le Malo HRPP o lo o taufa’aofi ina ia mafai ai ona fa’atu ma fa’atino se fale ta’alo tupe e ta’u o le Kasino i Samoa.

Ua ou fa’alatalata atu ai ma le agaga maulalo fa’ale-tina i Ekalesia uma lava i Samoa o lo o ta’ita’iina e le talitonuga “ E tasi lava le Atua o ekalesia kerisiano”, ma tu’uina atu lo’u talitonuga – Ua matua ‘ata ‘e’e Satani i nei tonu ua fai, a e fa’anoanoa le Atua
ma lulu lona Ao i ana ekalesia.

Silasila fo’i, ua 180 tausaga talu ona taunu’u le Talalelei i Samoa. Talu mai lava le tausaga 1830, na maua ai e Samoa le sa’olotoga e tapua’i i lo latou Atua Fou. Talu ai ona mautinoa e Samoa le lelei o lo latou Atua Fou, i le foa’i mai o se to’afilemu ma le fa’amutaina o taua pei ona sa iai i le tele o tausaga i tua atu o le 1830, e le i matamuli Samoa a e sa ‘augofie e fai le tala’iga o le Talalelei i atunu’u ‘ese’ese o le Pasefika.

Sa to’atele sui o Samoa na fa’atama’ia lo latou soifua ona o le tala’iina o le Talalelei a e maise lava i motu e iai Papua Niu Kini, Niu Epeliti (Atu Solomona i aso nei) o nu’u Apoliti ma isi, ua o’o mai ai lava i aso nei o lo o ‘augofie pea sui o Samoa e toe tala’i atu le Talalelei i atunu’u uma o le lalolagi.

I le ma lea, o le Taeao Fou o le taunu’u mai o le Talaelei i Samoa, o se meaalofa lea a le Tupu o Samoa i na vaitau ma ou te talitonu sa ta’ita’ia lea Tupu e le agaga o le Ali’i. O le Tupu o Samoa na taliaina le Talalelei a Iesu Keriso, o Malietoa Vainu’upo Tavita. Tatou te iloa lona talitonu atoatoa i le Atua Fou o Samoa, o le Ala tonu lea o le manuia o lona atunu’u pele. Fa’afofoga fo’i i lana Mavaega i le 1841 -

“ Tumua, o outou papa na outou fa’ae’e ia te a’u, o le a ou alu ma a’u i le tu’ugamau, aua nei toe fa’aaogaina, a ia tasi le tupu o Samoa tau lava o le Atua e to’atasi, o le satauro fo’i o Keriso Iesu ia outou tapua’i i ai se ia o’o i lona toe afio mai. A e o ina tala’i le Talalelei ia Keriso Iesu i nu’u ‘ese, o lo outou manuia lena e tumau ai pea lo outou mamalu e o’o lava i le fa’avavau.” (Gatoloai Peseta Sio, Ti’akono Toea’ina Fa’asalele’aga. Lomia i le O le Sulu Samoa, Iuni 1957 itulau 120).

O lona uiga, ua 168 tausaga (talu le malelega a Malietoa Vainu’upo Tavita) talu ona sa’oloto ma tuto’atasi Samoa i ana tapua’iga fa’ale-Talalelei a e lea fa’atoa savali le 48 tausaga talu ona sa’oloto ma tuto’atasi Samoa mai pulega fa’ale-Malo fa’akolone.

Lenei la ua tatou taunu’u mai i le tausaga 2010, o le a fa’amanatuina ai le 48 tausaga o le Malo Tuto’atasi o Samoa ua fa’avaeina i le Atua, ma le fa’a-Samoa ma tulafono fa’a-Temokarasi o lo o ua tusitusia i le Fa’avae o le Malo Tuto’atasi o Samoa.
A e se paga lea, ua ‘ata leotele Satani i ana Ekalesia. Aisea?

O lo’u manatu fa’atina kerisiano, ua ‘ata ‘e’e Satani ona e ui o lo o ua manino i le tala fa’asolopito o Samoa ma le Fa’avae o Samoa e iai le tiute ma le aia tatau a ekalesia Samoa e fautua ai le Malo ma le Palemene pe a ua tau fa’aofi mai ni pili fa’ale-tulafono e lamatia ai le tala’iina o le Talalelei, a e o lo o ua tu’umamaina e ekalesia ana tiute e su’esu’e lelei le loloto o le mataupu ina ia fa’avae ai sana tete’e.

Aisea e tau fa’atali ai i le Malo ma le Kapeneta a e le fai se Komisi Su’esu’e a Ekalesia po o ni su’esu’ega fo’i a ekalesia e le o iai i totonu o le Fono Aoao? A fai ni su’esu’ega loloto a ekalesia, o le a manino mai ai nisi mafua’aga e le o fa’ailoa mai e le Malo ua mana’omia ai se Kasino i Samoa.

Afai e su’esu’e loloto ekalesia i lenei mata’upu, o le a fa’ailoa mai ai o Samoa se atunu’u e faigofie tele ona fa’aaoga e ni kamupani tetele i atunu’u i fafo po o nisi e pele tupe, e teu ai ma fa’amamaina ai ni a latou tupe ‘ele’elea e tau i miliona ma piliona ni tala. O se isi fo’i fa’aupuga (se’i tulou) o Samoa e iai masini tamea fa’amama tupe ‘ele’elea. Afai o se pele tupe e fa’aalu ni tupe ‘ele’elea(tau miliona ma piliona) i le Kasino, e mafai e Samoa ona fa’amamaina uma nei tupe ‘ele’elea. Pe le o le fa’a-Satani ‘ea lea?

O lona uiga e le o fa’ailoa mai uma e le Malo isi itu o lo o fia pasia ai se tulafono e fa’ataga ai se Kasino ma nisi ‘auala su’e tupe a tagata i fafo. E le o le fa’a-Satani fo’i lea?

O lona uiga fo’i o le a fa’aaoga si o tatou atunu’u e ‘alo ai ni kamupani tetele po o le ‘au pele tupe mai fafo ina ia ‘aua na totogi ni lafoga i totonu o latou atunu’u. Ou te manatu e lagolago mai ekalesia uma i Samoa, ma fa’apea mai “o le fa’a-Satani fo’i lea.”

Afai la e fa’ailoa mai ni fa’a-Satani i ni su’esu’ega loloto a ekalesia i Samoa, e tatau loa ona fa’aaoga le aia tatau a ekalesia o lo o manino i totonu o le Fa’avae i le vaega 63(1), e fa’atino ai se tete’e a ekalesia Samoa i le pili taufa’aofi mo se Kasino. Fai mai le Fa’avae o Samoa e mafai ona fai se savaliga tete’e ma se mau tete’e tusitusia i le Susuga i le Ao Mamalu o le Malo ina ia fa’atino ai fo’i ona tiute ua tusia mo tagata lautele o Samoa. O se isi o ia tiute, o le soloia lea o le Palemene ma ona ta’ita’i ma toe sauni le atunu’u mo palota lautele i le isi tolu masina.


O se su’esu’ega loloto a Ekalesia i le mata’upu o le Kasino ma isi ona itu uma o le a fa’ato’ilaloina ai Satani ma lana ‘ata leotele mai i Ekalesia a Samoa.

Wednesday, May 05, 2010

Tali Ekalesia

Tusi lenei i le Samoa Observer 29 Aperila 2010 e le i lolomiina

Tali Ekalesia: “Leai” mo se Casino

Lau Susuga i le Fa’atonu,

Ua fa’atupu tele le agaga alofa i le atunu’u pele o Samoa ina ua faitau i le tusitusiga a Mata’afa Keni Lesa,‘We are warning the Government’ (Editorial 27/04/2010) o lo’o fa’amatala mai ai ua le manatu tele le Afioga i le Palemia i se fautuaga a le Fono o Ekalesia e ala mai i le Ta’ita’ifono le Susuga Oka Fau’olo.

Ua fa’ailoa mai fo’i e Mata’afa ua fautuaina le Fono a Ekalesia ia muamua ona fo’ia le tulaga i le bingo ua matele iai tagata o ‘aulotu ona e tutusa lava le bingo ma le casino, a e tu’u ai pea le fuafuaga i le casino o le a iai tulafono e leoleo ai le fa’atinoga o lea itu.

Ua fa’aalia e Mata’afa le finagalo o Fau’olo e iai fa’afitauli o le bingo a e le taitai ona fa’atusaina i le mau fa’afitauli tetele e ono tutupu mai pe a iai se casino i Samoa. O le finagalo fo’i o Fau’olo e le mafai ona nofonofo filemu ekalesia i Samoa a e o le a se’e atu le va’a o Samoa i se alititai mata’utia e ono talepe ai le va’a ma le folauga.

Ua lipoti mai fo’i e Mata’afa ua saunoa le Susuga a Fau’olo e le na o le “ioe” e tali atu ai Ekalesia i le Malo; o le tali atu “leai” e fa’ailoa atu ai fo’i le agaga alofa o Ekalesia i tagata o le Atua.

Afai la ua le amana’ia e le Afioga i le Palemia se fautuaga mai Ekalesia, ou te manatu o se tulaga fa’aletonu e ala mai i le taleaina o le agaga o le Atua ma ua fa’atupu atili ai le alofa o Ekalesia i ona tagata. Pei ona ua fa’ailoa mai e Mata’afa ua salalau i pulela’a o Samoa le tala’iga o le Agaga o le Atua “leai se casino” ma ua lagolago tele fo’i lea fe’au i Samoa.

Ou te talitonu o le taimi tonu lenei e fa’atino ai le Agaga o le Atua o lo o manino lava i le Fa’avae o le Malo Samoa – E fa’avae i le Atua Samoa. O le taimi lelei nei mo ekalesia ma tagata lotu uma e potopoto fa’atasi ma lagolago se mau e fa’ailoa atu ai ua le fa’atuatuaina e Samoa lona ta’ita’i o iai nei ma le pati o le HRPP. Ma e ta’ita’ina lava i le filemu o le Ali’i se savali i le Susuga i le Ao o le Malo.

O se savali filemu i le Ao o le Malo ma se mau tusitusia, o le a mafai ai ona fa’atinoina le tiute fa’aletulafono o le Susuga i le Ao o le Malo e pei ona tusia i le Vaega 63(1) o le Fa’avae o le Malo Samoa, e soloia ai le Palemene ma talo ai se Palota Lautele e fa’atino pe a uma le tolu masina.

Ou te manatu fo’i o taimi nei e fa’alelei ai tulaga o palota lautele ina ia saunia ai le atunu’u mo ni faiga palota e fa’avae i le tutusa o alaga tupe e lagolago ai e o fia iai i le tauvaga mo faipule palotaina. E tatau ai ona fa’aaoga na o tupe mai le fa’aputuga tupe o lafoga ina ia tutusa fesoasoani tau tupe a e maise o le fa’aaogaina o ala leo ‘ese’ese e i latou uma e fia tausinio.

O la’u tatalo ia ta’ita’i le Agaga o le Atua i Ekalesia ma tagata lotu uma.
Ma lo’u fa’aaloalo lava.

Meripa Weir – Fiafia e auauna mai vasa mo Samoa.