Friday, October 26, 2007

O Le Amiotonu ma Upu Fai Fa'ale-Va- O-Malo o le Lalolagi

Fai mai le au popoto i mea tau tupe, e tusa ma le US$210 piliona(0.7% o le tupe maua a le atunu'u) le tupe e tatau ona maua e atunu'u tau-atia'e (least developed and developing states) mai atunu'u malolosi e fesoasoani ai i polokalame atina'e e pei o a'oa'oga mo le fanau, o le soifua maloloina o pepe, tamaiti, tina ma tama e ala i le puipui mai fa'ama'i ono puipuiina ma togafitiga o ma'i eseese e aofia ai le HIV/AIDS, fa'ama'i feavea'i e namu ma vai taumafa, ma isi lava atina'e e tatau ona fa'atinoina e malo mo tagata lautele.
I le taimi nei, na o le US$69 piliona le aofa'i o le fesoasoani tautupe mai atunu'u malolosi i atunu'u maualalo le atina'e.

O nisi su'esu'ega ua aliali mai ai o lo o fa'aaogaina e nisi malo tau-atia'e a latou vaega tupe e totogi ai aitalafu i atunu'u malolosi, po o le Faletupe a le lalolagi (World Bank). O nisi fo'i atunu'u tau atia'e e toe fa'aalu lava tupe mai fafo e totogi ai ni aufaigaluega mai fafo e fa'atinoina polokalame atina'e i totonu o atunu'u tauatia'e.

Fai mai le tama'ita'i Initia o Vandana Shiva, o fea o iai le amiotonu ma le agatonu pe afai e $50 piliona e foa'i e atunu'u malolosi mai le itu matu(North) o le lalolagi fa'atusa ma le $500 piliona e totogi i tupe nono mai fafo e atunu'u tauatia'e o le itu i Saute (South) o le kolope?

Fai mai Shiva, e sese tele le manatu lea e fa'apea o atunu'u tauatia'e e tele ai le mativa ua tia'i i tua i le televavave o atina'e fa'aonapo nei e pei ona amata mai i le amataga o le 20 seneturi e o'o mai i le 21 seneturi. Fai mai Shiva ua ala ona fa'avaivaiina ma fa'amativaina atunu'u tauatia'e ona ua fa'amalosi ona 'aveeseina o latou lau'ele'ele e kamupani mai fafo ona e maua ai le malala, suau'u, kesi pe fa'aaogaina fo'i mo fa'ato'aga tetele mo le kofe, ti, popo, koko, laupapa, ma isi ituaiga fa'ato'aga e maua ai tupe e tele pe a fa'atau i le maketi a le lalolagi.

Tele su'esu'ega ua aliali mai ai o le vaivai lava (po o le matape'ape'a fo'i) o ta'ita'i o se atunu'u e 'ave ai le fa'atagana i kamupani mai atunu'u malolosi e pule ai lava latou e su'e tupe i le lau'ele'ele a e e ona le atunu'u. O le tusi e tusia e le ali'i Amerika o John Perkins 2005, Confessions of an Economic Hitman, ou te fa'aSamoaina "O a'u ta'utinoga i le fa'aaogaina o a'u e kamupani tetele" o lo o fa'ailoa ai le moni o lea tulaga i atunu'u ua tele ai le mativa i aso nei.

E tatau lava ona mataala ta'ita'i o atunu'u tauatia'e i mea totino a le atunu'u ma ona tagata. E tatau ona mataala ma popoto ta'ita'i o atunu'u tauatia'e i le fa'atinoina o fetaua'iga i le va o malo ma kamupani tetele fai pisinisi i le lalolagi. O le taimi nei o lo o malosi pea le fa'asa'oloto o maketi ma le tauanauina o malo e fa'atauina ana polokalame ma galuega fai i kamupani po o private owners. Ou te manatu o le tasi lea auala o le fa'avaivai atili o le tiute fai a Malo e leoleo le aia tatau o tagata e pei ona fa'amaumauina i totonu o Fa'avae Tusitusia o lea atunu'u ma lea atunu'u ua fa'atemokarasiina.

I nai a'u su'esu'ega i le mataupu o le 'Fa'ateteleina a e le Fa'aitiitia le Mativa i Le lalolagi', ua alia'e mai ai o le mafua'aga o le saga fa'ateteleina pea o le mativa i le to'atele o atunu'u tauatia'e ona o lo o pulea pea e atunu'u malolosi (e to'aititi na o le to'avalu) ma a latou Kamupani Tetele Fai Pisinisi (Multinational Companies) maketi tau tupe i le lalolagi. Ua o latou faia o tulafono ma ni auala ina ia tumau ai pea le puleaga i o latou lima.

E ui lava la ini taumafaiga fesoasoani i atunu'u tauatia'e a le Malo Aufa'atasi (United Nations) talu mai le amataga o lea fa'alapotopotoga fa'ale- va-o-malo i le 1945, o lo 'o manumalo pea le mata-i-tupe ma le fia pule i le lalolagi o atunu'u malolosi e ta'ita'i ai Amerika ma a latou kamupani tetele fai pisinisi.

O se mea e fa'anoanoa ai le loto ona o le fa'aaoga sese o nei 'oa tupe e atunu'u malolosi e fa'atauina ai auupega ma masini mo taua ma toe fa'atau atu i atunu'u atia'e. Ua atili ai le vevesi ma le le mautu o le tele o atunu'u tauatia'e i le lalolagi. I Amerika lava ia, e $450 piliona e fa'aalu i lea itu a e na o le $16 piliona ua fa'aalu e fesoasoani ai i atunu'u tauatia'e.

Talofa e i le piliona o tagata e ola i le $1 e maua i le aso. Talofa e i fanau e le aulia le ono tausaga e pei ona i atunu'u fa'ato'afa i Aferika i Saute. Talofa e i nai tagata ua le mafai ona fa'atau ni fa'alelei eleele ona ua sili atu ona taugata nai lo atunu'u na fa'atau mai ai e le Malo. I nisi atunu'u ua leai ni vaomatua sa masani ona fa'alagolago iai, ua latou 'uti'uti o fa'alelei 'ele'ele e fa'aaoga e tafuina ai afi e saunia ai taumafa.

Ua matua tatau ma onomea ona tatou tatalo le tatalo a Patele Tovi'o na saunia mo le Tuto'atasi o Samoa 1987. (silasila i le Archive June 2006 o lenei Blog). Ua ou fa'amanatuina nai upu fa'atauanau nei:-

Le Atua Paia e, o Le e ona le Alofa Tunoa ma le Alofa Mutimutivale uma lava, o Le Ali'i o nu'u ma atunu'u, o Malo ma Ekalesia, ma tagata ta'ito'atasi uma lava..

Le Tama Alofa e, ia e laveaina Samoa mai uiga fa'amata'u o mea tau fa'aNiukilia..a ia vave mai le aso e fa'ato'ilaloina ai lenei agasala mata'utia - o le fa'amaualuga, o le fia pule, o le saua valea ma le taui ma sui ua mafua ai taua ma fevaevaeai'ga..

A ia au fa'atasi Malo uma ma tagata uma e ati a'e se lalolagi fou, ma le lelei, e fa'aalia ai le Alofa, le Upu Moni, le Amiotonu ma le Filemu. Ia fa'aalia ai fo'i le galule fa'atasi mo le lelei aoao o tagata uma; ina ia moni le o'o mai o Lou Malo i o matou ola, ma ia fai ai Lou Finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi, AMENE.

Fa'afetai lava Patele Tovi'o.


Meripa Weir