Sunday, June 25, 2006

Ben Ferencz - Working for 60 years to obtain for people the right to live in peace and dignity

In the course of my research into the ability of the United Nations Organisation to respond to twenty-first century threats, I contacted Benjamin Ferencz who confirmed the main issues with me. Ferencz wrote on 25 May 2006:

Dear Meripa,

The UN has never been given a chance. The UN Charter requires disarmament, an international military force, pacific settlement of disputes and periodic reviews. None of these, and other provisions have been honoured. The shame lies on the member states, particularly the more powerful ones and the holders of the unfair veto.. ...

Best Wishes

Benjamin B. Ferencz



Ua 87 nei tausaga o le ali'i Loia o Peni Ferenisi. I le fa'amasinoga i Nuremberg 1945, o ofisa siamani na fa'atonuina ma fa'atinoina le fa'atamaiaina o tagata Isaraelu e atoa le ono miliona, sa tula'i mai ai Peni e puipui le aia o tagata o le lalolagi e nonofo i se lalolagi to'afilemu e aunoa ma ni taua ma fevaevaea'iga ma ni sauaga. Talu ai ana su'esu'ega auiliili ma lona agava'a fa'a-loia sa taunu'u ai lea fa'amasinoga i le fa'ai'uga e aloa'ia ai o mea nei o taua e osofa'i ai e le isi atunu'u se isi atunu'u po o ni tagata se to'atele, o se matua solitulafono lava lea. Talu mai le tausaga 1945 sa galue punoua'i lenei ali'i ina ia fa'atinoina le fa'aiuga sa faia i Nuremberg ma lagolagoina e le Fono a Malo Aufa'atasi (United Nations General Aseembly). Sa tu malosi ia ina ia taunu'u le fa'atuina o le Fale Fa'amasino o le Lalolagi (International Court of Justice). Fa'atoa taunu'u i le tausaga 2002 lea fa'anaunauga a e o lo o tele pea le tete'e o ni nai atunu'u ae maise ai lava Amerika. O lo o fa'aaoga nai tausaga o totoe o le olaga o lenei ali'i, e taumafai e liliu mafaufau o le au tete'e i Amerika ina ia lagolagoina le taua o galuega fa'amasino, pei ona iai nei i le Hague ina ia fa'amasinoina ai ta'ita'i o Malo ma o latou ofisa po o fitafita po o nisi lava tagata saua ina ia fa'aitiiti ai sauaga ma fevaevaeaiga i le lalolagi.

E mafai ona fa'apea o le olaga o Benjamin Ferencz ua fa'aaogaina ina ia aloa'ia le fetalaiga a Iesu, "Ia outou fealofani".

Tuesday, June 20, 2006

Tatalo - Patele Tovi'o 1987 Mo le Tuto'atasi o Samoa

Le Atua paia e, o Le e ona Le Alofa Tunoa ma le Alofa mutimutivale uma lava. O le Ali'i o nu'u ma atunu'u, o Malo ma Ekalesia, ma tagata ta'ito'atasi uma....
Le Ali'i e, a o matou fa'amanatuina Lou Alofa ma Lau Fa'aolataga, .... fesoasoani mai ina ia toe fa'amumuina o matou loto ma mafaufau e Lou Agaga Paia, e ofoina atu ai lo matou Malo mo Lau fa'amanuiaga ma ia usiusita'i ai i Lau ta'ita'iga....
Ia fa'aauauina pea ona maua mo lo matou Malo, ta'ita'i lelei, o e ua a'oa'oina i le poto ma uiga o Lou Malo Keriso. Fa'atumuina o matou Faipule, o Fa'atonu o Matagaluega ma Fa'alapotopotoga eseese, o pulega i Itumalo ma Nu'u, i fa'amoemoega mama, o mafaufauga sagatonu, ma le loto lelei. Ia fulitua i le manatu fa'apito, le faivaega ma le fa'aitu'au, ua afaina tele ai le olaga sa'oloto, ma le matagofie o le Mafutaga fa'a-uso o tagata uma.
...foa'i i loto ma mafaufau o Fa'amasino, Foma'i, Loia, Faia'oga, Tausiga o Tupe, o i latou uma ua foaina i ai poto eseese faa-Filosofia ma faa-Saenisi, o i latou ua iai fa'amanuiaga e tele o le 'oa ma le tamaoaiga, ia latou fiafia i au tulafono, e fa'aaoga ma fa'asoasoa lelei ai a latou taleni ma fa'amanuiaga ua latou maua, e liligi atu ma foa'i atu mo le manuia o tagata uma.
......
Le Tama Alofa e, lavea'ina Samoa mai uiga fa'amata'u o mea tau faa-Niukikia. A ia vave mai le aso e fa'ato'ilaloina ai lenei agasala mata'utia o le fa'amaualuga, o le fia pule, o le saua vale ma le taui ma sui, ua mafua ai taua ma fevaevaea'iga. A ia 'au fa'atasi Malo uma ma tagata uma, e ati a'e se lalolagi fou ma le lelei, e fa'aalia ai le Alofa, le Upu Moni, le Amiotonu ma le Filemu. Ia faalia ai fo'i le galulue fa'atasi mo le lelei aoao o tagata uma; ina ia moni le o'o mai o lou Malo i o matou ola, ma ia faia ai lou Finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi...AMENE


....as relevant now as it was then as we think of Samoa since Independence 1962 and prior to independence.... also globally as we think of the world in the twentieth century. Patele Tovi'o was a good friend of Vavae Toma(my father)...a regular visitor to the family.